Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

	Kraljevina Hrvatska Königreich Kroatien (njem.); Regnum Croatiae (lat.)
	Krunska zemlja Habsburške Monarhije
Zastava	Grb
Korištena; 1852. – 1860.	Grb prema Fojničkom grbovniku
	Himna; Carevka;
	Lokacija Kraljevine Hrvatske ██ Kraljevina Hrvatska 1526.
Glavni grad	Zagreb; (1527. – 1756.); Varaždin; (1756. – 1776.); Zagreb; (1776. – 1868.)
Jezik/ci	hrvatski, njemački, latinski
Religija	Katoličanstvo
Vlada	Monarhija
	Kralj
- 1527. – 1564.	Ferdinand I. (prvi)
- 1848. – 1916.	Franjo Josip I. (zadnji)
	Ban
- 1515. – 1531.	Ivan Karlović (prvi)
- 1867. – 1868.	Levin Rauch (zadnji)
Legislatura	Hrvatsko-dalmatinski sabor + Slavonski sabor → Hrvatski sabor
Povijest	novi vijek
- Cetinski sabor	1. siječnja 1527.
- Mir u Srijemskim Karlovcima	26. siječnja 1699.
- Hrvatska pragmatička sankcija	11. ožujka 1712.
- Hrvatsko-mađarski rat	1848.
- Veliki sabor 1861.	15. travnja 1861.
- Hrvatsko-ugarska nagodba	24. rujna 1868.
	Stanovništvo
- 1840.	1605810
Valuta	Gulden

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Već svedena na "ostatke ostataka", Kraljevina Hrvatska je mukotrpnim borbama s Osmanlijama vraćala svoj teritorij, da bi mirovnim sporazumima 1699. i 1718. izbila na današnje granice. Međutim, protivno starim obećanjima, bečki je dvor oslobođene krajeve Kraljevine Hrvatske uključivao u vojne krajine, a ne pod vlast hrvatskoga bana i sabora. Vlast Marije Terezije donosi određena poboljšanja hrvatskog položaja, ali i nove ratove. Već od kraja 18. stoljeća Hrvatska je prisiljena boriti se za svoju samobitnost prema Ugarskoj. Hrvatski narodni preporod i proces stvaranja moderne nacije kulminirali su hrvatsko-mađarskim ratom pod Jelačićevim vodstvom 1848./9., nakon kojeg su uslijedile teške godine Bachova apsolutizma. Obnovom parlamentarizma Kraljevina Hrvatska je polako gradila moderni politički život te je sklapanjem Nagodbe s Ugarskom 1868. ušla u novu državno-pravnu eru.